Srbija: Šta su energetski pasoši i čemu služe

Drugim imenom sertifikat o energetskim svojstvima zgrada, doprinosi razumnoj potrošnji energije i novim izmenama zakona postaje obavezan za sve objekte.

 

Iako u nazivu ima pasoš, ne služi za putovanja, već je reč o sertifikatu o energetskim svojstvima zgrada.

Energetski pasoš na slikovit i razumljiv način daje energetsku ocenu zgrade, objašnjava profesorka Mašinskog fakulteta Maja Todorović.

„Njegova svrha je da svim korisnicima pruži informaciju o energetskim karakteristikama zgrade.

„Veoma često je ta ocena povezana sa troškovima za energiju i energente u zgradi”, navodi profesorka sa katedre za termotehniku za BBC na srpskom.

Još od 2009. godine je obavezan prilikom dobijanja upotrebne dozvole za nove zgrade i tokom obimnijih renoviranja postojećih.
Sada je novim izmenama Zakona o planiranju i izgradnji predviđeno da sve zgrade, bez obzira na starost, dobiju ovaj dokument.

Osim što, vlasnici, potencijalni kupci ili zakupci nekretnine pruža jasniju sliku o vrednosti, zahvaljujući energetskom pasošu mogu da vide i potrebna buduća ulaganja pri rekonstrukciji objekata.
Srbija se 2005. godine obavezala na uvođenje evropskih direktiva koje se odnose na energetsku potrošnju u nacionalno zakonodavstvo.
Tada je potpisan Ugovor o osnivanju energetske zajednice.

Todorović objašnjava da je među tim direktivama i ona koja se tiče energetskih karakteristika zgrada.

„Donošenjem Zakona o planiranju i izgradnji 2009. je uvedena obaveza unapređenja energetske efikasnosti u oblasti zgradarstva”, navodi profesorka.

Šta sadrži energetski pasoš?

Prvenstveno osnovne podatke o lokaciji, veličini, nameni zgrade i klimatskim uslovima.

Miloš Banjac, profesor Mašinskog fakulteta sa katedre za termomehaniku, objašnjava da se u pasošu nalaze i informacije o:

  • termo-tehničkim sistemima koji se koriste u zgradi
  • svojstvima termičkog omotača zgrade
  • energetskim potrebama zgrade i gubicima toplote

Iz firme Energy Concept iz Beograda, koja se bavi izdavanjem sertifikata, navode da kupci na taj način mogu da saznaju sve o ugrađenim građevinskim materijalima, tehničkim sistemima, kao i o uslovima komfora u objektu.

U njemu su i preporuke za mere koje doprinose smanjivanju potrošnje energije.

„Glavni i najvažniji podatak u pasošu je parametar energetske efikasnosti, odnosno informacija o energetskoj potrošnji zgrade.

„To je količina toplote potrebna za grejanje zgrade tokom jedne godine, svedene na jedan kvadratni metar njene grejne površine”, navodi Banjac za BBC na srpskom.

Termalna fotografije kuće

Najveće dozvoljene vrednosti ove potrošnje propisane su Pravilnikom o energetskoj efikasnosti zgrada.

S obzirom na to, dodaje Banjac, sve zgrade moraju da zadovolje ovaj kriterijum.

„Na taj način se direktno utiče na smanjenje potrošnje energije”, objašnjava.

Ko izdaje energetske pasoše?

Sertifikat o energetskim svojstvima ima propisan sadržaj, uslove i način izdavanja i izgled.

Izdaju ga firme koje su za to ovlašćene u Centralnom registru energetskih pasoša (CREP), odnosno Ministarstvu građevinarstva.

Profesorka Todorović objašnjava da je uslov za dobijanje ovlašćenja da firma ima dva stalno zaposlena inženjera sa licencom za energetsku efikasnost zgrada.
Ovu dozvolu izdaje Inženjerska komora Srbije posle obuke i položenog ispita.

„U zavisnosti od toga da li je dokumentacija za zgradu potpuna, kao i od zatečenog stanja zgrade koja ulazi u proces sertifikacije, može da zavisi cena.
„Ceo proces obavlja firma koja izrađuje pasoš, unosi ga u centralni registar i štampani primerak daje vlasniku zgrade”, navodi profesorka Mašinskog fakulteta.

Kako izgleda proces sertifikovanja zgrade?

Već 2009. je utvrđeno da zgrade moraju biti projektovane, izgrađene, korišćene i održavane tako da se obezbeđuju propisana energetska svojstva.

Ona se, u zavisnosti od namene zgrade, određuju prilikom izdavanja pasoša.

„Prilikom izrade pasoša se pažnja pre svega obraća na projektovanu strukturu i kvalitet termičkog omotača zgrade”, kaže Banjac.

Postavljanje izolacije u šuplje zidove

Dodaje da su to dimenzije i sastav spoljnih zidova, podne i tavanske konstrukcije, te kvalitet spoljašnjih vrata i prozora.
Iz firme Energy Concept navode da se pasoš može izdati za celu nekretninu ili poseban deo, na primer, stan ili lokal.

„Vrši se pregled svih pojedinosti i karakteristika koje su u samom sertifikatu naznačene.
„Ukoliko se utvrdi validnost svih podataka, potpisuje se energetski pasoš i kao dokument važi narednih 10 godina”, objašnjavaju za BBC na srpskom.

Dodaju da se na osnovu specifične godišnje potrebne toplotne energije za grejanje, zgrade svrstavaju u energetske razrede.

„A+ razred ima najmanju potrebnu energiju za grejanje, a G najveću.
„Trenutno je kod nas propisano da novoizgrađene zgrade moraju biti najmanje C energetski razred kako bi dobile upotrebnu dozvolu”, navode iz firme Energy Concept.

Prilikom rekonstrucije postojećih zgrada, energetski razred mora biti poboljšan za najmanje jedan.

„Na primeru je to jednostavno približiti.
„Ako je postojeća zgrada, građena 1970-ih godina, svrstana u energetski razred G, posle rekonstrukcije ona mora preći u razred E ili bolji”, objašnjavaju.

Razlike u proceduri sertifikovanja javnih, poslovnih i stambenih zgrada nema.

„Bitno je na početku gradnje u procesu projektovanja definisati cilj, odnosno energetski razred, bez obzira na to da li se radi o novogradnji ili rekonstrukciji postojećih zgrada”, dodaju.

Kakve novine donosi promena zakona?

Prilikom overe ugovora o kupoprodaji nepokretnosti biće obavezno priložiti energetski pasoš.

Zgrade u vlasništvu države imaju rok od tri godine da pribave sertifikat o energetskim svojstvima zgrade.
Vlasnici poslovnih zgrada za dobijanje ovog dokumenta imaju pet godina.
Duplo duže je predviđeno vreme za stambene zgrade.

Za sve tri kategorije je propisana kazna od 25 do 50.000 dinara ukoliko ne ispune ovu obavezu u zakonskom roku.

Šta se postiže dobijanjem energetskog pasoša?

Osim što kupci ili zakupci nekretnine imaju jasniju sliku o vrednosti, zahvaljujući energetskom pasošu mogu da vide i potrebna buduća ulaganja pri rekonstrukciji objekata.

Iz firme Energy Concept navode da je to veoma važno jer može uticati na cenu nekretnine.

„Obavezu sertifikovanja zgrada pre sve treba shvatiti kao zaštitu potrošača, a ne kao represivnu meru.
„Energetski pasoši doprinose poboljšanju kvaliteta gradnje i unapređenju tržišta nekretnina”, ističu.

Dodaju da dobro termički izolovana zgrada manje troši energiju za grejanje zimi i hlađenje leti, a da je boravak u njoj ugodniji i kvalitetniji.

„Energetski efikasna zgrada obezbeđuje viši komfor života dok je sam životni vek objekta duži.
„Sve češće govorimo o zaštiti životne sredine, u tom smislu treba pomenuti da je zgradarstvo veoma bitno kada se radi o potrošnji energije i zagađenju”, navode.

Planovi za energetski efikasnu kuću

Zakonom je utvrđeno da je energetska efikasnost zgrada javni interes, ali 85 odsto njih ne zadovoljava ni minimalne kriterijume

Zakonom o stanovanju i održavanju zgrada je energetska efikasnost ovih objekata utvrđena kao javni interes.

Istraživanjem stambenih zgrada je utvrđeno da 85 odsto njih ne zadovoljava minimalne uslove energetske efikasnosti.

„Unapređenjem energetske efikasnosti u zgradama doprinosimo zaštiti životne sredine i smanjenju emisije gasova staklene bašte koji nastaju sagorevanjem energenata za grejanje, odnosno hlađenje prostora, pripremu sanitarne tople vode.
„Nažalost, javnost u Srbiji nije osvešćena po pitanju dobrih stvari koje donosi energetski pasoš, tako da je to zadatak za sve nas za buduća vremena”, navode iz firme Energy Concept.

Izvor 021.rs

No Comments

Post A Comment